Section title

Description

BOTANIČKI VRT

BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA NA MARJANU, SPLIT


 

Ulaz u vrt slobodan je svim zainteresiranim građanima i turistima. Osim toga, vrt se koristi za nastavne potrebe studenata biologije, ekologije, farmacije, mediteranske poljoprivrede, za održavanje terenske nastave, za organiziranje različitih skupova i simpozija o mediteranskoj flori. U vrtu se već pet godina za redom, u sklopu „Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske“, u suradnji sa studentima biologije i profesorima Odjela za biologiju PMF-a, provodi popularizacija znanosti i edukacija mladih svih uzrasta: od najmlađih vrtićke dobi, osnovnoškolaca, srednjoškolaca do studenata. Osim toga, u vrtu se provode i aktivnosti kulturno-ekološke edukacije građana, a vrt je dostupan i svim turistima koji se žele upoznati s mediteranskom florom i vegetacijom te mnogim drugim zainteresiranima.






KRATKA POVIJEST BOTANIČKOG VRTA NA MARJANU


Botanički vrt na Marjanu Smješten je na južnim padinama Marjana, na nadmorskoj visini od 85-150 m. Osnovan je 1951. godine u sastavu nekadašnje Pedagoške akademije Split, čije je pravni sljedbenik Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu. Za osnutak vrta ključan je bio entuzijazam profesora botanike, prof. Petra Matkovića koji je u njemu radio skupa sa studentima nastavničkog smjera biologije. Vrt je terasastog je izgleda sa suhozidima te predstavlja tipičan krajobraz, kojeg su splitski težaci vjekovima gradili. Obuhvaća površinu od 2,2 hektara. Imao je odgojno-obrazovnu, stručno-pedagošku, botaničko znanstveno-istraživačku i kulturnu funkciju.

U sastavu vrta u vremenu od 1953. do 1958. godine izgrađeno je i pet staklenika. Prostorno je podijeljen u dva dijela: kultivirane površine sa staklenicima i prirodne degradirane površine s autohtonim eumediteranskim biljkama, koje pripadaju elementima vegetacijske zajednice vazdazelenih šuma i makija česmine Quercetea ilicis. Na obje površine ukupno je raslo oko 2500 biljaka. Prirodna površina obuhvaća sjeverniji dio vrta površine 1ha, na kojoj je moguće praćenje i proučavanje samoniklog raslinja i sukcesije vegetacije prema makiji i šumi hrasta česmine. U tom dijelu prisutni su elementi zajednice mješovitih šuma alepskog bora i hrasta česmine.

Na zapadnom dijelu vrta sačuvana je manja populacija česmine, kao ostatak snažne vegetacije koja je nekada rasla na tom području. Na okomitim stijenama u sklopu hazmofitske vegetacije vapnenačkih stijena sveze Centaureo-Campanulion, uz bilušinu, piramidalnu zvončiku rasla je i dubrovačka zečina, čije populacije su nestale. Uzgojem iz sjemena ta vrsta se ponovno spontano naselila u pukotine stijena vrta. Kultivirane površine su sadržavale vrt perena, cjepilište za oplemenjivanje ukrasnih biljaka, arboretum, agrumik, rozarij, aleja maslina, klijališta, sjemenište. U staklenicima su se uzgajale lončanice egzota, polugrmova i grmova, vodenih biljaka, sukulenata, množilište biljaka i stratifikacija sjemena. Procvat vrta bio je do 1975. godine, nakon čega započinje njegovo lagano propadanje koje je uzrokovano nizom okolnosti. Uz odlazak profesora Petra Matkovića u mirovinu došlo je i do smanjivanja broja zaposlenih vrtlara s nekadašnjih pet na jednog, koliko ih je i danas zaposleno. Dodatne otegotne okolnosti bile su smanjivanje materijalnih sredstava za održavanje vrta, nedovoljna aktivnost novih profesora botanike kao i uprave Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Propadanju vrta svakako je pridonijela i određena nezainteresiranost i nebriga grada Splita.



TRENUTNA SITUACIJA U BOTANIČKOM VRTU


Prije četiri godine imenovan je novi voditelj botaničkog vrta, doc.dr.sc. Mirko Ruščić, profesor PMF-a, koji je pokrenuo niz aktivnosti na revitalizaciji vrta i obnavljanju biljnih vrsta. U suradnji sa studentima PMF-a, studijske grupe, Biologije i kemije, organizirane su akcije čišćenja, orezivanja, zidanja suhozidova, sadnja biljaka i druge aktivnosti. U akcijama uređivanja vrta sudjeluju također i volonteri građani Splita, učenici nekih srednjih i osnovnih škola iz Splita, te braniteljske udruge.

Cilj tih aktivnosti je stvoriti mediteranski botanički vrt s autohtonim i kultiviranim ukrasnim, ljekovitim aromatskim, endemičnim i zaštićenim biljnim vrstama. S obzirom na terasasti izgled vrta, planira se i obavlja sadnja biljaka, uvažavajući postojeće zatečeno stanje na pojedinim terasama. Za sada u vrtu obitava oko 550 biljnih vrsta, koje su u velikom broju registrirane te imenovane hrvatskim i latinskim nazivima. Veliki značaj za uzgoj i izložbu biljaka moglo bi imati pet staklenika, sagrađenih u vrtu prije nekoliko desetljeća, koje bi trebalo temeljito obnoviti. Dosad su djelomično obnovljena dva staklenika, a za obnovu ostalih potrebna su značajnija financijska izdvajanja.

botanicki

Jedan od ciljeva je kompletiranje zbirki sjemena i herbarijskih zbirki. Za taj projekt potreban je dodatni prostor u botaničkom vrtu te veći financijski izdatci. U botaničkom vrtu započelo se i s uzgojem ugroženih i zakonom zaštićenih biljnih vrsta, kako bi se na taj način pridonijelo njihovom očuvanju i ponovnom vraćanju u njihova prirodna staništa. To su ujedno i ciljevi Globalne strategije očuvanja biljaka – Global Strategy for Plant Conservation.

Za potpuno ostvarivanje cilja uređenja botaničkog vrta prema europskim standardima, potrebno je znanje, stručnost, ljubav, upornost, kontinuirani rad, entuzijazam, te financijska podrška grada, Fakulteta, Sveučilišta kao i osmišljavanje stručnih i znanstvenih projekata i aktivnosti iz kojih bi se vrt mogao kontinuirano financirati.

Voditelj Botaničkog vrta PMF-a na Marjanu, doc.dr.sc. Mirko Ruščić