Povijesni razvitak

           Visokoškolska nastava fizike u Splitu započinje u proljeće 1945. godine osnivanjem Više pedagoške škole i utemeljenjem studija za buduće nastavnike dvogodišnji, potom u jednom periodu trogodišnji, da bi opet bio vraćen sustav dvogodišnjeg obrazovanja. Prvi su nastavnici bili: Ante Žanić, profesor više škole, koji je diplomirao teorijsku fiziku na beogradskom sveučilištu; Milivoj Grisogono, profesor matematike i fizike, koji je studij završio pred početak Drugog svjetskog rata na Sveučilištu u Zagrebu; Ante Luketin, profesor više škole, bio je voditelj praktičnog rada, a na tome je mjestu naslijedio vanjskog suradnika Antuna Peruzovića; asistent Eugen Wagner te laboranti Zlatko Palavršić i Vladimir Radan. Nastava fizike je nezamisliva bez eksperimentalnog rada te je navedena šestorka u velikoj mjeri osmišljavala, dizajnirala i sama, u maloj radionici, u Teslinoj ulici, izrađivala eksperimentalna nastavna pomagala. Već je početkom 50-ih godina prošlog stoljeća studentima i nastavnicima na raspolaganju bilo preko 250 nastavnih pomagala iz fizike, kojih je dio bio izlagan i na izložbama izvan Splita. Neki od tih uređaja i danas služe studentima za razumijevanje temeljnih postavki fizike.

           Malobrojna, ali za onodobne splitske uvjete, ipak značajna grupa fizičara činila je Katedru za fiziku, koja se pod tim nazivom održala sve do 1977. godine, kada je postala dijelom novoosnovanoga Zavoda za matematiku i fiziku. Bio je to rezultat promjena u sustavu visokog obrazovanja SR Hrvatske, a za studij fizike u Splitu značio je osnivanje četverogodišnjeg sveučilišnog nastavničkog studija Matematike i fizike. Prva generacija studenata upisala je taj studij već na jesen 1977. godine.

         Do pomlađivanja i prve smjene generacije  nastavnika dolazi krajem 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća: umjesto Vladimira Radana, 1967. godine za laboranta dolazi Josip Goleš; na jesen 1973. godine dolazi Ivan Plazibat, a na mjesto umirovljenog Milivoja de Grisogona 1976. godine zapošljava se Ivan Kolar, koji se u Splitu zadržao do sredine 80- ih godina prošloga stoljeća, kada seli u Varaždin. Na mjesto Ante Žanića 1974. godine dolazi Mirko Radić koji se zadržao samo tri godine. Ova skupina splitskih fizičara bila je premala da bi i brojčano i raznovrsnošću područja znanstvenih interesa zadovoljila potrebe novoosnovanoga studija. Povećane nastavne potrebe dovode do zapošljavanja novih fizičara te od početka 80-ih godina prošlog stoljeća taj broj stalno raste.

        Povećanjem broja članova Zavoda za matematiku i fiziku javlja se potreba za operativnijim upravljanjem nastavnim procesom te se Zavod 1995. godine razdvaja na Zavod za matematiku i Zavod za fiziku. Paralelno s razvojem nastavnih aktivnosti u Splitu se razvijaju i znanstvena istraživanja iz fizike. Unatoč entuzijazmu i nastojanjima Ivana Plazibata u Splitu 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća nisu uspostavljeni eksperimentalni laboratoriji te su istraživanja uglavnom teorijska, i to u područjima: fizike elementarnih čestica, nuklearne fizike, atomske i molekularne fizike, biofizike i fizike kondenzirane tvari.

     Usprkos stalnom porastu nastavnih potencijala na Zavodu studij ne bi bio održiv bez pomoći kolega i prijatelja, ponajboljih hrvatskih znanstvenika i sveučilišnih profesora s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF), Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu (IFS) i Instituta Ruđer Bošković (IRB). Svatko je od njih utkao dio sebe u studij pa ih ovdje s veseljem navodimo: Igor Zorić (PMF, Ivezić (IRB, opće fizike); Marjan Šunjić (PMF, Kvantna fizika); Zvonko Ogorelec (PMF, Fizika čvrstog stanja); Marin Tomaš (IRB); Neven Bilić (IRB, Kvantna fizika); Vladimir Paar (PMF, Nelinearne pojave u fizici); Aleksa Bjeliš (IFS i PMF, Klasična mehanika); Roman Čaplar (IRB, Nuklearna fizika); Nikola Cindro (IRB, Nukelarna fizika); Vladis Vujnović (PMF, Astronomija i astrofizika); Mladen Juračić (PMF); Ante Graovac (IRB, Kvantna kemija); Mladen Martinis (IRB, Kvantna fizika); Krunoslav Pisk (IRB, Elektrodinamika) i Žarko Dadić (IRB, Povijest fizike i znanosti uopće). Kao vanjskog suradnika valja spomenuti i Josipa Branu sa Sveučilišta u Osijeku. Novi val jačanja ljudskih kapaciteta Zavoda za fiziku, a od 2008. godine Odjela za fiziku, nastupa krajem 20. stoljeća i nastavlja se do danas.

Smještaj i uvjeti rada

      Od osnivanja Više pedagoške škole do preseljenja u novu zgradu na Kampusu krajem 2015. godine nastava se provodila u skučenim prostorijama u Teslinoj ulici, a od 2008. godine dijelom i u prostorijama Sveučilišnog odjela za stručne studije na Kopilici. Ti su prostori vremenom postali tijesni za povećan broj zaposlenika i studenata te nisu pružali nužne preduvjete za razvoj eksperimentalnog rada. Svima nam je u sjećanju predavaonica broj 8, legendarna „osmica“, koja je služila i kao obična predavaonica, laboratorij za praktikume, metodički praktikum, a povremeno i kao informatički kabinet. Preseljenjem u Zgradu tri fakulteta krajem 2015. godine raspoloživi prostor Odjela se povećao približno četiri puta, na oko 850 nastavne i znanstvene djelatnosti Odjela.

NASTAVNA DJELATNOST

    Osnaženi ljudski potencijali otvaraju mogućnosti za nove studijske programe pa se tako 1997. godine pokreće dodiplomski sveučilišni studij za buduće nastavnike nastavnike Fizike. Članovi ondašnjeg Zavoda za fiziku s ostalim kolegama s Fakulteta sudjelovali su u provedbi preddiplomskog međunarodnog združenog studija Znanost i tehnologija okoliša – Science and Technology for the Environment and Territory, koji su, uz naš fakultet, još izvodila i sveučilišta u Moliseu, u Italiji i Targoviste, u Rumunjskoj. Po mnogim je aspektima taj studij u ono vrijeme (početak 2000- ih godina) bio jedinstven: u Hrvatskoj je bio prvi, bolonjski pilot-studij te prvi međunarodni združeni studij. Kao takav predstavljao je preteču modernih trendova u europskom visokom školstvu poput: internacionalizacije studija, osnivanja združenih studija i implementacije Bolonjske deklaracije. Uvođenjem Bolonjskog procesa studiji fizike se od 2005. godine organiziraju po principu tri go-dine trajanja preddiplomskog i dvije godine trajanja diplomskog studija. Sveučilišni preddiplomski „bolonjski“ studiji, za koje je od 2005. godine bio zadužen najprije Zavod, a od 2008. godine Odjel za fiziku, su: Fizika, Matematika i fizika, Fizika i informatika te Inženjerska fizika, termodinamika i mehanika. Na diplomskoj razini provodi se sveučilišni studij Fizika, s pet usmjerenja: astrofizika, biofizika, fizika okoliša, računarska fizika i nastavnički smjer; Inženjerska fizika, s usmjerenjima: mehanički sustavi i termodinamički uređaji te dva studija za buduće nastavnike: Matematika i fizika te Fizika i informatika. Od 2017. godine  optimizirana je izvedba studija pa se na preddiplomskoj razini izvode samo studiji Fizika te Matematika i fizika.

      Od 2008. godine članovi Odjela za fiziku sudjeluju u provedbi doktorskog studija Biofizika čiji je nositelj Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. Spiritus movens doktorskog studija bio je Davor Juretić, a organiziran je s Medicinskim fakultetom iz Splita, Mediteranskim institutom za istraživanje života, također iz Splita te dva zagrebačka instituta – Institutom Ruđer Bošković i Institutom za fiziku kao suradnim ustanovama. Strateški cilj Odjela za fiziku jest internacionalizirati svoje studije fizike. Pri tome se podrazumijeva mogućnost održavanja većeg broja kolegija na engleskom jeziku na preddiplomskoj razini, čime se nadamo potaknuti dolaznu mobilnost studenata u sklopu
različitih europskih programa razmjene studenata. Nadalje, na diplomskoj razini planiramo pojedina usmjerenja diplomskog studija Fizika (poput astrofizike i fizike okoliša) organizirati kao studije na engleskom jeziku, čime kanimo privući i strane studente, a hrvatskim ponuditi dodatnu kompetenciju studiranja na engleskom jeziku.

ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST

       Znanstveno-istraživačka djelatnost članova Odjela za fiziku je raznovrsna te uključuje teorijska i eksperimentalna istraživanja. Potpomognuta je suradnjama s institucijama iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Italije, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Španjolske i Švicarske. Znanstvenu vidljivost članova Odjela za fiziku potvrđuju više od dvadeset održanih i planiranih pozvanih predavanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama te recenziranjem znanstvenih članaka u znanstvenim časopisima s međunarodnom recenzijom. Ovdje navedimo samo neke: Physical Review B, Journal of Low Temperature Physics, Central European Journal of Physics, Journal of Physical Chemistry C, Advances in Materials Physics and Chemistry, Materials Research Express. Organizacija znanstvenih i stručnih skupova još je jedna vrijedna aktivnost članova Odjela. Kao primjer navodimo samo planirane skupove te one organizirane u Splitu u posljednjih pet godina:
• godišnji ciklus konferencija i ljetnih škola Fizika i filozofija
• C-MAC Euroschool 2017: Physical properties I – electrons, phonons and interactions in complex systems
• S2S4 – Students to Students Split Summer School
• bienalni niz konferencija LHC days in Split
• Radionica o neformalnom i informalnom učenju 2018.
• Greta Pifat Mrzljak International School of Biophysics 2018.

        Odjel za fiziku sudjeluje u radu različitih međunarodnih mreža suradnje i kolaboracija: u Europskom integriranom centru za razvoj novih metalnih slitina i spojeva (EUCMAC), u kojemu sudjeluju institucije iz 19 europskih zemalja; u srednjoeuropskoj grani mreže suradnje ICAM-I2CAM (uključene su institucije iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske) te u kolaboracijama FOPI i CBM sa sjedištem u Darmstatdu i CMS-u s CERN-a. Iskustva stečena provedbom preddiplomskog međunarodnog združenog studija Znanost i tehnologija okoliša potaknula su sredinom 2000-ih godina nove projektne aktivnosti na Zavodu/Odjelu, a rezultirale su kompetencijama koje su u Splitu do tada bile slabo prisutne. Pokretači tih aktivnosti bili su Mile Dželalija i Leandra Vranješ Markić. Prvi takav projekt bio je Piloting Solutions for Alleviating Brain-Drain in Croatia iz 2004. godine koji je dodijelio UNESCO, a financirala američka multinacionalna tvrtka Hewlett-Packard. Jedan od rezultata projekta je interes fizičara-povratnika za zaposlenjem na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te utrt put prijavama budućih projekata. Posebno ističemo rezultate dvaju TEMPUS projekata: Stimulating Croatia’s Entrepreneurial Activities and Technology Transfer in Education – CREATE i Training for EU-liaison officers in Croatian universities: pursuing Bologna and EU integration aims – TRIUMPH.

                 Ti su projekti za sredinu 2000-ih godina bili avangardni za cijelo Sveučilište u Splitu, a rezultirali su osnivanjem današnjeg Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, koji je s radom započeo 2005. godine kao dio Odjela za fiziku, te prvim edukacijama o administriranju europskih projekata. Osobe, koje su prošle te edukacije, i danas su svojim kompetencijama na korist splitskom sveučilištu i njegovim sastavnicama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mnoge mogućnosti za ulaganje u znanstvena istraživanja i znanstvenu infrastrukturu. Tako je iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirana uspostava eksperimentalnih kapaciteta za mikrostrukturiranje na tankim ilmovima koji su jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim zemljama. Popularizacija fizike u javnosti, a posebice među učenicima osnovnih i srednjih škola, važna je aktivnost Odjela za fiziku. Pri tome članovi Odjela sudjeluju u različitim aktivnostima – od Festivala znanosti i Noći istraživača do organizacije predavanja, dodatne nastave Fizike za nadarene srednjoškolce te različitih radionica za učenike.

Članovi Zavoda za fiziku u
predavaonici br. 8, u Teslinoj ulici
početkom 21. stoljeća Slijeva nadesno:
Ljerka Vilibić, Larisa Zoranić, Željana
Bonačić Lošić, Željko Antunović, Ivana
Bešlić, Leandra Vranješ Markić, Davor
Juretić, Srećko Kilić i Ivica Luketin

Kolaž različitih aktivnosti u
predavaonici broj 8 u Teslinoj ulici

Predavaonica broj 8 tijekom praktikuma
Opće fizike

Predavaonica broj 8 pred seljenje u novu zgradu

Budući nastavnici Fizike u metodičkom
praktikumu u Zgradi tri fakulteta na Kampusu

Studenti proučavaju atomske spektre
u praktikumu Opće fizike u Zgradi tri
fakulteta na Kampusu

Rasprava nakon predavanja
na Festivalu znanosti 2017.

Prezentacija vatrenih valova na
Festivalu znanosti 2008.

Festival znanosti 2017. – studenti
proučavaju levitaciju permanentnog
magneta u blizini supravodiča

Start typing and press Enter to search