Biology as an exact natural science studies living beings on the Earth, from the simplest forms of life to the most complex organisms. It also plans and conducts laboratory experiments. Starting from cells, as the basic structural and functional unit of life, to the individual as a unit, and entire populations and ecosystems, by utilising today’s inescapable interdisciplinarity, biologists study the structure, function and evolution of the living world, unveiling the molecular and sub-molecular foundations of life.

The secrets of living cells, inheritance and processes within complex cells, diverse living forms on Earth and adaptability of living beings to environmental conditions, the functioning of organisms, populations and ecosystems, as well as the evolution of life, are just some of the areas addressed by biology. It aims to make new scientific discoveries and research outcomes the foundation of our society’s technological development and advancement. Biology investigates environmental factors and seeks effective methods for protecting endangered species and the survival of life on Earth. Biology investigates human diseases and aging, as well as pathologic changes in animals and plants with the aim of developing new medicines and procedures to improve the health of people and other living organisms. The application of biology, such as biotechnology, leads to various solutions for improving the production of food, medicines, energy and the general sustainable use of natural resources. Biology has a very important role in solving today’s urgent problems of pollution, climate change and waste disposal.

POVIJESNI RAZVITAK

Studij biologije izvodio se od samog osnivanja Više pedagoške škole 1945. godine u okviru dvopredmetne studijske grupe Prirodopis i kemija. Naziv „prirodopis“ tada se koristio umjesto naziva „biologija“ koji će se početi koristiti naknadno. Struktura studija se mijenjala pa je studij bio ustrojen kao dvogodišnji do 1951./52. godine, kada je postao trogodišnji, i izvodio se do 1960./61. školske godine. Od 1961./62. godine, kada je Viša pedagoška škola transformirana u dvogodišnju Pedagošku akademiju, studiji ponovno postaju dvogodišnji te obrazuju nastavnike za osnovnu školu. Tada se osniva više katedri, među njima i Katedra za biologiju, a studijska se grupa preimenovala u Biologiju i kemiju. Pedagoška akademija se udružuje s Filozofskim fakultetom u Zadru 1978. godine, a 1983. godine Fakultet u Splitu postaje OOUR (Osnovna organizacija udruženog rada) u okviru Sveučilišta u Zadru.
Od formiranja Filozofskog fakulteta 1978. godine studij Biologije i kemije postaje četverogodišnji nastavnički studij te obrazuje nastavnike osnovnih i srednjih škola. U tom razdoblju se osniva Zavod za biologiju i kemiju i kao takav djeluje do 1993. godine, kada dolazi do organizacijske promjene, te se formiraju zasebni Zavod za biologiju i Zavod za kemiju. Od 1991. godine Fakultet postaje samostalan pod nazivom Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu sve do 1998.  godine. Odvajanjem različitih studijskih grupa i osnivanjem Umjetničke akademije, potom Visoke učiteljske škole i na kraju Kineziološkog fakulteta, Fakultet 2008. godine dobiva današnji naziv Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, a ujedno dolazi do promjene u nazivu Zavoda za biologiju u Odjel za biologiju.

Za znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost Zavoda/Odjela za biologiju na samom početku njegova djelovanja značajna je bila suradnja sa znanstvenicima s Instituta za  oceanografiju i ribarstvo (IOR). Tako se kao nositelj zoologijske skupine predmeta spominje, kao vanjski suradnik, Miroslav Zei, djelatnik IOR-a, a nakon njega se za istu skupinu predmeta zapošljava Mladen Krpan. Za botaničku skupinu predmeta prvi nastavnik, koji se spominje, bio je Miljenko Buljan, a kasnije Petar Matković koji 1951. godine pokreće otvaranje Botaničkog vrta na Marjanu. Kao metodičar nastave Biologije zapošljava se Tomislav Čupić, ujedno predavač predmeta Anatomija čovjeka, a koji se istaknuo svojim osobnim angažmanom i kao rukovoditelj, osobito 1978. godine kada dolazi do prerastanja  Pedagoške akademije u četverogodišnji nastavnički studij.

Prerastanjem studija u četverogodišnji, 1978. godine zapošljava se više eminentnih znanstvenika: Miloje Matošić se vraća u Split s Instituta Ruđer Bošković i predaje dio zooloških kolegija (Opću zoologiju i Beskralješnjake), Ivo Onofri dolazi iz Dubrovnika te preuzima Kralješnjake, Ekologiju životinja i zoogeografiju, Antun Cvitanić prelazi na Fakultet iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na Marjanu i predaje predmete Biologija stanice, Histologija i embriologija životinja te Evolucija, a Tomislav Bačić predaje Opću botaniku te Kormofita. Istovremeno se kao asistentice zapošljavaju Ajrin Nenadić i Nada Bezić te tehničar Ante Ledić.

Uz navedene stalno zaposlene nastavnike značajnu pomoć u održanju kvalitete nastave pružali su i nastavnici s PMF-a u Zagrebu i to: Dražena Papeš, Ljudevit Ilijanić, Željko Trgovčević, Ivan Bašić, Ivan Regula, Zinka Pavletić te sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Ivo Trinajstić i Ante Špan s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Vrlo važno je napomenuti da su ti nastavnici kroz period od desetak godina kontinuirano održavali nastavu, a neki od njih pomagali su u usavršavanju asistenata i time omogućili kadrovsko ekipiranje Odjela.

Krajem osamdesetih godina zapošljavaju se  asistentice Mirjana Skočibušić i Jasna Puizina (Bilić), a početkom devedesetih godina Mate Šantić. Tih godina, koje obilježava i početak Domovinskog rata, kadrovska struktura Odjela značajno se pore-metila zbog odlaska u mirovinu četvorice starijih profesora te zbog preseljenja, odnosno iseljavanja iz zemlje dvoje mlađih nastavnika. U jednom trenutku Odjel za biologiju sačinjavali su samo Nada Bezić, Mirjana Skočibušić, Jasna Puizina i Mate Šantić. Odjelu je prijetilo zatvaranje. Zahvaljujući zalaganju uprave Fakulteta i prvenstveno Nade Bezić, koja je tada obnašala dužnost prodekanice, kriza je uspješno prevladana te je uskoro zaposleno nekoliko mlađih nastavnika i asistenata Vesna Kostović-Vranješ, Valerija Dunkić, Juraj Kamenjarin, Ivana Bočina i Biljana Rađa (Apostolska) te kao laborantica/stručna suradnica Snježana Topić.

Petar Matković, predavaonica biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća
Petar Matković, praktikum biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća
Odjel za biologiju i kemiju na tradicionalnom druženju na kraju akademske godine u Naklicama kraj Omiša, lipanj 2000./01. Stoje slijeva nadesno: Antun Cvitanić, Vesna Kostović- Vranješ, Željko Mrklić, Marija Višić, Nada Bezić, Jasna Puizina, Stjepan Orhanović, Maja Pavela-Vrančić, Ivana Ujević i Tonka Sule. Sjede slijeva nadesno: Mate Šantić, Ivo Onofri, Zdenka Popović, Mirjana Skočibušić, Darka Božić
Obrana diplomskog rada Ivane Bočine s mentorom Antunom Cvitanićem 1995.
Terenska nastava Mirjane Skočibušić sa studentima Biologije i kemije na Marjanu 1995.
Dio nastavnika Odjela za biologiju na terenskoj nastavi, na Velebitu 2001./02.
Dio nastavnika Odjela za biologiju 2001./02.

Biologija kao egzaktna prirodna znanost proučava živa bića na Zemlji, od najjednostavnijih oblika života do najsloženijih organizama, te planira i provodi eksperimente u laboratoriju. Počevši od stanice kao osnovne strukturne i funkcionalne jedinice života do jedinke kao cjeline te  čitavih populacija i ekosustava, biolozi, uz danas neizostavnu interdisciplinarnost, proučavaju strukturu, funkciju i evoluciju živog svijeta te otkrivaju molekularni i submolekularni temelj života.

Tajne života stanice, nasljeđivanja i odvijanja složenih staničnih procesa, raznolikost životnih oblika na Zemlji i prilagodbe živih bića na uvjete okoliša, funkcioniranje organizama, populacija i ekosustava te evolucija života samo su neka od područja kojima se biologija bavi s ciljem da nove znanstvene spoznaje i učinci istraživanja budu temelji razvoja tehnologije i napretka našeg društva. Biologija istražuje okolišne čimbenike i traži učinkovite metode za zaštitu ugroženih vrsta i opstanak života na Zemlji. Biologija također istražuje ljudske bolesti i starenje kao i patološke promjene u životinja i biljaka s ciljem razvoja novih lijekova i postupaka koji unaprjeđuju zdravlje ljudi i drugih živih organizama. Primijenjenom biologijom (biotehnologijom) pronalaze se različita rješenja za unaprjeđenje proizvodnje hrane, lijekova, energije te općenito održivo korištenje prirodnih resursa, a vrlo je važna i uloga biologije u rješavanju gorućih problema današnjice: zagađenja, klimatskih promjena i zbrinjavanja otpada.

Start typing and press Enter to search

Skip to content