POVIJESNI RAZVITAK

Studij biologije izvodio se od samog osnivanja Više pedagoške škole 1945. godine u okviru dvopredmetne studijske grupe Prirodopis i kemija. Naziv „prirodopis“ tada se koristio umjesto naziva „biologija“ koji će se početi koristiti naknadno. Struktura studija se mijenjala pa je studij bio ustrojen kao dvogodišnji do 1951./52. godine, kada je postao trogodišnji, i izvodio se do 1960./61. školske godine. Od 1961./62. godine, kada je Viša pedagoška škola transformirana u dvogodišnju Pedagošku akademiju, studiji ponovno postaju dvogodišnji te obrazuju nastavnike za osnovnu školu. Tada se osniva više katedri, među njima i Katedra za biologiju, a studijska se grupa preimenovala u Biologiju i kemiju. Pedagoška akademija se udružuje s Filozofskim fakultetom u Zadru 1978. godine, a 1983. godine Fakultet u Splitu postaje OOUR (Osnovna organizacija udruženog rada) u okviru Sveučilišta u Zadru.
Od formiranja Filozofskog fakulteta 1978. godine studij Biologije i kemije postaje četverogodišnji nastavnički studij te obrazuje nastavnike osnovnih i srednjih škola. U tom razdoblju se osniva Zavod za biologiju i kemiju i kao takav djeluje do 1993. godine, kada dolazi do organizacijske promjene, te se formiraju zasebni Zavod za biologiju i Zavod za kemiju. Od 1991. godine Fakultet postaje samostalan pod nazivom Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu sve do 1998.  godine. Odvajanjem različitih studijskih grupa i osnivanjem Umjetničke akademije, potom Visoke učiteljske škole i na kraju Kineziološkog fakulteta, Fakultet 2008. godine dobiva današnji naziv Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, a ujedno dolazi do promjene u nazivu Zavoda za biologiju u Odjel za biologiju.

Za znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost Zavoda/Odjela za biologiju na samom početku njegova djelovanja značajna je bila suradnja sa znanstvenicima s Instituta za  oceanografiju i ribarstvo (IOR). Tako se kao nositelj zoologijske skupine predmeta spominje, kao vanjski suradnik, Miroslav Zei, djelatnik IOR-a, a nakon njega se za istu skupinu predmeta zapošljava Mladen Krpan. Za botaničku skupinu predmeta prvi nastavnik, koji se spominje, bio je Miljenko Buljan, a kasnije Petar Matković koji 1951. godine pokreće otvaranje Botaničkog vrta na Marjanu. Kao metodičar nastave Biologije zapošljava se Tomislav Čupić, ujedno predavač predmeta Anatomija čovjeka, a koji se istaknuo svojim osobnim angažmanom i kao rukovoditelj, osobito 1978. godine kada dolazi do prerastanja  Pedagoške akademije u četverogodišnji nastavnički studij.

Prerastanjem studija u četverogodišnji, 1978. godine zapošljava se više eminentnih znanstvenika: Miloje Matošić se vraća u Split s Instituta Ruđer Bošković i predaje dio zooloških kolegija (Opću zoologiju i Beskralješnjake), Ivo Onofri dolazi iz Dubrovnika te preuzima Kralješnjake, Ekologiju životinja i zoogeografiju, Antun Cvitanić prelazi na Fakultet iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na Marjanu i predaje predmete Biologija stanice, Histologija i embriologija životinja te Evolucija, a Tomislav Bačić predaje Opću botaniku te Kormofita. Istovremeno se kao asistentice zapošljavaju Ajrin Nenadić i Nada Bezić te tehničar Ante Ledić.

Uz navedene stalno zaposlene nastavnike značajnu pomoć u održanju kvalitete nastave pružali su i nastavnici s PMF-a u Zagrebu i to: Dražena Papeš, Ljudevit Ilijanić, Željko Trgovčević, Ivan Bašić, Ivan Regula, Zinka Pavletić te sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Ivo Trinajstić i Ante Špan s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Vrlo važno je napomenuti da su ti nastavnici kroz period od desetak godina kontinuirano održavali nastavu, a neki od njih pomagali su u usavršavanju asistenata i time omogućili kadrovsko ekipiranje Odjela.

Krajem osamdesetih godina zapošljavaju se  asistentice Mirjana Skočibušić i Jasna Puizina (Bilić), a početkom devedesetih godina Mate Šantić. Tih godina, koje obilježava i početak Domovinskog rata, kadrovska struktura Odjela značajno se pore-metila zbog odlaska u mirovinu četvorice starijih profesora te zbog preseljenja, odnosno iseljavanja iz zemlje dvoje mlađih nastavnika. U jednom trenutku Odjel za biologiju sačinjavali su samo Nada Bezić, Mirjana Skočibušić, Jasna Puizina i Mate Šantić. Odjelu je prijetilo zatvaranje. Zahvaljujući zalaganju uprave Fakulteta i prvenstveno Nade Bezić, koja je tada obnašala dužnost prodekanice, kriza je uspješno prevladana te je uskoro zaposleno nekoliko mlađih nastavnika i asistenata Vesna Kostović-Vranješ, Valerija Dunkić, Juraj Kamenjarin, Ivana Bočina i Biljana Rađa (Apostolska) te kao laborantica/stručna suradnica Snježana Topić.

Petar Matković, predavaonica biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća
Petar Matković, praktikum biologije, 60-ih godina prošlog stoljeća
Odjel za biologiju i kemiju na tradicionalnom druženju na kraju akademske godine u Naklicama kraj Omiša, lipanj 2000./01. Stoje slijeva nadesno: Antun Cvitanić, Vesna Kostović- Vranješ, Željko Mrklić, Marija Višić, Nada Bezić, Jasna Puizina, Stjepan Orhanović, Maja Pavela-Vrančić, Ivana Ujević i Tonka Sule. Sjede slijeva nadesno: Mate Šantić, Ivo Onofri, Zdenka Popović, Mirjana Skočibušić, Darka Božić
Obrana diplomskog rada Ivane Bočine s mentorom Antunom Cvitanićem 1995.
Terenska nastava Mirjane Skočibušić sa studentima Biologije i kemije na Marjanu 1995.
Dio nastavnika Odjela za biologiju na terenskoj nastavi, na Velebitu 2001./02.
Dio nastavnika Odjela za biologiju 2001./02.

Biologija kao egzaktna prirodna znanost proučava živa bića na Zemlji, od najjednostavnijih oblika života do najsloženijih organizama, te planira i provodi eksperimente u laboratoriju. Počevši od stanice kao osnovne strukturne i funkcionalne jedinice života do jedinke kao cjeline te  čitavih populacija i ekosustava, biolozi, uz danas neizostavnu interdisciplinarnost, proučavaju strukturu, funkciju i evoluciju živog svijeta te otkrivaju molekularni i submolekularni temelj života.

Tajne života stanice, nasljeđivanja i odvijanja složenih staničnih procesa, raznolikost životnih oblika na Zemlji i prilagodbe živih bića na uvjete okoliša, funkcioniranje organizama, populacija i ekosustava te evolucija života samo su neka od područja kojima se biologija bavi s ciljem da nove znanstvene spoznaje i učinci istraživanja budu temelji razvoja tehnologije i napretka našeg društva. Biologija istražuje okolišne čimbenike i traži učinkovite metode za zaštitu ugroženih vrsta i opstanak života na Zemlji. Biologija također istražuje ljudske bolesti i starenje kao i patološke promjene u životinja i biljaka s ciljem razvoja novih lijekova i postupaka koji unaprjeđuju zdravlje ljudi i drugih živih organizama. Primijenjenom biologijom (biotehnologijom) pronalaze se različita rješenja za unaprjeđenje proizvodnje hrane, lijekova, energije te općenito održivo korištenje prirodnih resursa, a vrlo je važna i uloga biologije u rješavanju gorućih problema današnjice: zagađenja, klimatskih promjena i zbrinjavanja otpada.

Start typing and press Enter to search