Prva strana studentica završila tromjesečnu stručnu praksu na Odjelu za Biologiju PMF-a Split
Mathilde Gerault, studentica 3 godine studija Engineering and health science: Biology and health systems, sa Sveučilišta Angers, u Angersu u Francuskoj, boravila je u Laboratoriju za genetiku i molekularnu biologiju, od 2. svibnja do 2. kolovoza 2019. godine i odradila svoju stručnu praksu. Tema njezinog znanstveno-istraživačkog projekta bila je Kloniranje i mapiranje satelitskih sekvenci u vrsta roda Allium, a izradila ga je pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Jasne Puizine. Studentici su u radu pomagali doc. dr. sc. Ivica Šamanić i doc. dr. sc. Željana Fredotović.
Održana radionica iz proteomike „2D Oxi-DIGE“
Znanstvenici s Odjela za biologiju i Odjela za kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu sudjelovali su 5. i 6. veljače na dvodnevnoj radionici iz proteomike „2D Oxi-DIGE“, koju je vodila dr. sc. Sanja Radman s MedILS-a.
Proteini su uključeni u ključne stanične funkcije, a naše zdravlje ovise o njihovoj kvaliteti. Akumulacija oštećenih proteina obilježje je štetnih staničnih procesa kao što su povećani oksidativni stres, kronične upale, starenje i bolesti povezane s dobi. Stoga se praćenje oksidiranih proteina koristi kao biomarker biološkog starenja kao i djelotvornosti antioksidativnih, protuupalnih i anti-age terapija.
Jedna od novijih tehnologija proteomike, nazvana 2D Oxi-DIGE, omogućava značajno poboljšanje u smislu specifičnosti, reproducibilnosti i statističke potpore proteomskoj analizi oksidiranih proteina. U 2D Oxi-DIGE, specifične fluorescentne sonde specifično se vežu za karbonilne skupine u proteinima. Kontrolni i eksperimentalni uzorci obilježavaju se s dvije različite fluorescentne sonde koji fluoresciraju svjetlo na različitim valnim duljinama, proizvodeći fluorescenciju različitih boja. Tako se uzorci iz različitih eksperimentalnih skupina zajedno razdvajaju na jednom 2D (dvodimenzionalnom) gelu. Identificiraju se različita mjesta (proteini) koji se mogu identificirati masenom spektrometrijom i drugim naknadnim analizama.
Sudionici radionice s PMF-a: Željana Fredotović, Barbara Soldo, Ivica Šamanić, Nives Kević, Matilda Šprung, Jasna Puizina i sudionici radionice s MedILS-a: Sanda Raić, Sanja Radman
Na Katedri za molekularnu biologiju i genetiku održana radionica ‘Genetika kvasca’
Na Katedri za molekularnu biologiju i genetiku, Odjela za biologiju, PMF-a u Splitu od 10. do 17. srpnja 2019. godine održana je radionica „Genetika kvasca“ namijenjena djelatnicima Katedre i Odjela. Voditeljica radionice bila je dr. sc. dr.sc. Tamare Milošević, ujedno predsjednica francuske udruge Rhizome Association. Sudjelovali su nastavnici prof. dr. sc. Jasna Puizina, doc. dr. sc. Ivica šamanić i doc. dr. sc. Željana Fredotović.
Pekarski kvasac, Saccharomyces cerevisiae, je vrlo popularan eksperimentalni organizam. Uspjeh kvasca kao modelnog organizma za eukariotska istraživanja posljedica je jednostavnosti genetske manipulacije i učinkovitosti transformacije kvasca u usporedbi s drugim organizmima.
Danas se kvasac u velikoj mjeri koristi ne samo za fermentaciju, biološka i biomedicinska istraživanja, već služi i kao tvornica stanica za proizvodnju cjepiva, hormona, enzima, bioetanola i mnogih drugih proizvoda.
U intenzivnom tjednu radionice sudionici su, između ostalog, usvojili vještine nacijepljivanja kvasca na bogatim i sporulacijskim podlogama, rada na genetickom simulatoru MIT StarGenetics, disekcije tetrada na mikromanipulatoru te upotrebe SDG Yeast Genome Database i analize fenotipova.
Sudionici radionice ‘Genetika kvasaca’ s lijeva na desno. dr. sc. Tamara Milošević, voditeljica radionice i djelatnici Katedre za genetiku i molekularnu biologiju PMF-a u Splitu: prof. dr. sc. Jasna Puizina, doc. dr. sc. Željana Fredotović, doc. dr. sc. Ivica Šamanić
