Zadovoljstvo nam je pozvati vas na 52. Fakultetski seminar koji će se održati na temu FIZIKE OKOLIŠA, u utorak, 12.04.2022., s početkom u 11:15, u B3-17, te online preko poveznice https://meet.google.com/mjx-ipkc-thr
Seminar će održati dr. sc. Višnja Vučetić, v. zn. sur., umirovljena djelatnica Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu na temu
Klimatske promjene, poljoprivreda i šumski požari na Jadranu
Sažetak predavanja:
Cjelokupno gospodarstvo, a posebno poljodjelstvo, je vrlo osjetljivo na klimatske promjene, te se predviđa da će proizvodnja hrane pretrpjeti najveće štete od njezinih posljedica. Svjedoci smo sve učestalijih i bržih izmjena ekstremnih vremenskih događaja. Duga vruća i sušna razdoblja izmjenjuju se s obilnim količinama oborine koji uzrokuju katastrofalne poplave i nanose velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnoj. Povećanje sušnog stresa je glavni ograničavajući čimbenik poljodjelske proizvodnje. Danas agrometeorološki stručnjaci raspolažu s rezultatima opaženih klimatskih promjena i numeričkim simulacijama što se očekuje u budućnosti. Znanstvena istraživanja pokazuju da utjecaj klimatskih promjena neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture. Tako će neka područja biti s optimalnim uvjetima za uzgoj nekih sorata, koja to do sada nisu bila. Na drugim područjima, gdje su se tradicionalno uzgajale neke sorte, klimatski uvjeti neće više biti tako povoljni. Stoga je praćenje razvojnih (fenoloških) faza biljaka najbolji pokazatelj klimatskih promjena koje pokazuju raniji početak vegetacije 2–5 dana u 10 godina i produljenje vegetacijske sezone u jesen. Sve dulja sušna razdoblja i veća ugroženost od toplinskog stresa upozorava poljoprivrednike za nužno uvođenje navodnjavanja u nasade kako bi se ublažile posljedice ekstremnih vremenskih prilika.
Najugroženije područje kod nas s obzirom na požare raslinja je dalmatinska obala s otocima ljeti, a među njima posebice se izdvajaju srednjodalmatinski otoci. Razlog tome su lako zapaljivi biljni pokrov i dugotrajna sušna razdoblja. Opasnost od šumskih požara svakako povećava i velik broja turista u ljetnim mjesecima. Međutim, posljednjih 30-tak godina povećana opasnost od požara ljeti se pomiče od Dalmacije prema sjevernom Jadranu i u unutrašnjost Hrvatske tj. sve više je ugrožena Lika i istočna Slavonija što pokazuju i projekcije u budućnost.
O predavačici:
Višnja Vučetić je diplomirala 1981. na smjeru Meteorologija i 1982. na smjeru Geofizika na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirala je 1991. i doktorirala 2011. U razdoblju 1982. –2021. radila je u Državnom hidrometeorološkom zavodu, a posljednjih 12,5 godina vodila je Službu za agrometeorologiju. Od početka rada uključena je u znanstvena istraživanja na 15 domaćih i 9 međunarodnih projekata s raznim temama: mehanizam bure i energija vjetra na Jadranu, praćenje klimatskih promjena i njihov utjecaj na poljodjelsku proizvodnju, razvoj biljaka te potencijalnu opasnost od šumskih požara. U razdoblju 2006.–2018. bila je hrvatska predstavnica u Komisiji za agrometeorologiju (CAgM) Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i radila je u njezinim stručnim grupama. Bila je hrvatska predstavnica u Menadžerskim odborima EU projekata COST 734 (CLIVAGRI) i COST ES 1106 (EURO-AGRIWAT). Vodila je niz programa iz primijenjene meteorologije i klimatologije za potrebe raznih grana gospodarstva. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao vanjski predavač, predavala je Agroklimatologiju. Objavila je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, vodila 15 diplomskih radova iz agrometeorologije te bila drugi mentor na doktorskom radu. Od 2012. je tajnica Sekcije za klimu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Obavljala je različite funkcije u Hrvatskom meteorološkom društvu, Hrvatskom ekološkom društvu, Hrvatskom prirodoslovnom društvu, a i osnivač je Hrvatskog agrometeorološkog društva, čija je bila predsjednica od 13. lipnja 2012. do 18. prosinca 2020. Sudjelovala je u osnivanju Globalne federacije agrometeoroloških društava i članica je Europskog meteorološkog društva. Na taj način popularizira meteorologiju i agrometeorologiju
