Zadovoljstvo nam je pozvati vas na 65. Fakultetski seminar koji će se održati na temu FIZIKE OKOLIŠA ovaj petak, 5. svibnja 2023., s početkom u 13:15, u B3-47 (PMF; R. Boškovića 33, Split), a bit će ga moguće pratiti i online putem poveznice https://meet.google.com/npy-fqsj-wuy
Seminar će održati dr. sc. Slobodan Ničković s Republičkog hidrometeorološkog zavoda u Beogradu.
Na predavanju će se predstaviti model DREAM – jedan od prvih operativnih modela namijenjenih prognozi širenja pustinjskog aerosola, s naglaskom na primjenu modela za modeliranje utjecaja pustinjskog aerosola na procese u moru.
Sažetak predavanja:
Pustinjski aerosol (kolokvijalno – dust, odnosno pijesak) je jedan od najzastupljenijih aerosola u atmosferi. Pijesak čine sitne čestice različitih veličina, mineralnog sastava i oblika. Veličine se kreću od submikronskih do nekoliko desetina mikrona u promjeru. Porijeklo prašine su gole površine podložne eroziji vjetrom, gdje svojstva površine (npr. vegetacijski pokrivač, rastresitost zemljišta) određuju intenzitet emisije pod utjecajem površinskih atmosferskih uvjeta (npr. vlažnost tla, površinska brzina vjetra). Emitirane čestice prašine pod utjecajem turbulencije i vjetra u slobodnoj atmosferi mogu se prenijeti na velike udaljenosti (čak i do nekoliko tisuća kilometara). Završna faza atmosferskog ciklusa pijeska je taloženje čestica na tlo oborinama ili gravitacijom. Brojni su oblici utjecaja pijeska na prirodnu sredinu i ljude, uključujući utjecaj na more, klimu i vrijeme, promet, industriju i zdravlje.
Ovo predavanje uključuje opis numeričkog modela za atmosferski pijesak (DREAM – Dust Regional Atmospheric Model). Ovaj model je jedan od prvih modela primijenjenih za operativnu prognozu širenja pijeska. DREAM je prvobitno dizajniran kako bi prognozirao životni ciklus pustinjskog aerosola i njegovo širenje, od lokalnog do kontinentalnog. Model je kasnije primijenjen i na druge aerosole (pelud, vulkanski pepeo i čestice morske soli). Emisija aerosola je parametrizirana primjenom koncepta viskoznog podsloja kod kojeg količina emisije zavisi od turbulentnog stanja iznad površine tla.
U predavanju se nadalje opisuju parametrizacije za simuliranje procesa porasta topljivosti oksida željeza prisutnog u česticama pijeska pod utjecajem sunčeve radijacije, naoblake i zagađenja zraka. Čestice pijeska s otopljenim Fe koje se deponiraju u ocean su ključan nutrijent za primarnu proizvodnju. Predložena metoda uzima u obzir Fe minerologiju zemljišta u izvorima pustinjskog aerosola. Rezultati modela su uspoređeni s mjerenjima u središnjem Atlantiku.
U predavanju se komentira i verzija modela primijenjena na emisiju i transport čestica morske soli i morskog organskog aerosola. Ova vrsta aerosola je efikasan agent za formiranje atmosferskog leda i oborina koje posredno utječu i na stanje oceana.
Životopis:
Slobodan Ničković je doktorirao meteorologiju (Univerzitet u Beogradu) 1981. godine. Znanstvena karijera Slobodana Ničkovića je fokusirana na razvoj numeričkih metoda primjenjivih u atmosferskim, hidrološkim i modelima za transport aerosola. Razvio je originalne metode za istraživanje/operativno modeliranje i/ili numeričke metode kao što su regionalni atmosferski model pustinjske prašine (DREAM) i hidrološki prognostički model (HIPROM). Ničković je kroz svoju karijeru sudjelovao u više od 30 međunarodnih znanstvenih projekata, uključujući projekte financirane od strane EU, FAO i NASA. Ima preko 70 radova objavljenih u vodećim međunarodnim časopisima, i prema Google Scholar-u, nešto više od 10 000 citata.
Kroz karijeru je u periodu 1975-2005- bio zaposlen na Univerzitetu u Beogradu, Jugoslovenskom saveznom hidrometeorološkom zavodu, i kao gostujući znanstvenik na Sveučilištu u Ateni, Sveučilištu Arizone i Sveučilištu na Malti. Bio je zaposlen u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji od 2005-2013, bio je jedan od arhitekata WMO projekta “Sand and Dust Storm Warning Advisory and Assessment System”. Bio je član Zajedničke grupe eksperata Ujedinjenih naroda (UN) za znanstvene aspekte zaštite morske životne sredine (GESAMP). Od povratka u Beograd 2013. godine, radi u Republičkom hidrometeorološkom
